
Troškovi njemačkog zdravstvenog sustava nastavljaju snažno rasti, a pritisak na liječničke ordinacije, bolnice i zdravstvene osiguravatelje sve je veći.
Oglas
U potrazi za rješenjima, dvojica utjecajnih čelnika strukovnih udruga u Njemačkoj iznijela su prijedloge koji uključuju veće vlastite participacije pacijenata te jačanje koordinacije u pružanju zdravstvene skrbi.
Predsjednik Saveza liječnika ugovornih s osiguravateljima Andreas Gassen i predsjednik Udruge bolnica Gerald Gaß izjavili su za dnevnik Bild kako su, prema njihovu mišljenju, potrebne konkretne mjere kako bi se rasteretile zdravstvene ustanove i istodobno smanjili izdaci zdravstvenih osiguranja.
Naknada oko četiri eura
Gassen predlaže uvođenje simbolične kontaktne naknade za svaki posjet liječniku. Iznos bi, prema njegovim riječima, iznosio nekoliko eura te bi bio socijalno uravnotežen.
"Naknada bi, primjerice kao u Japanu, mogla iznositi tri ili četiri eura i trebale bi je naplaćivati zdravstvene osiguravajuće kuće", pojasnio je Gassen.
Uz to, zalaže se za snažniju ulogu digitalne službe za usmjeravanje pacijenata putem broja 116-117, koja bi savjetovala građane i koordinirala termine liječenja. Takva bi koordinacija, smatra Gassen, mogla spriječiti nepotrebna dvostruka i trostruka liječenja.
S druge strane, čelnik bolnica Gerald Gaß predlaže uvođenje naknade u iznosu od 30 do 40 eura za osobe koje bez prethodne telefonske procjene dolaze u hitne centre. Planirana reforma hitne medicine, predviđena za 2026. godinu, obvezala bi pacijente da prije dolaska u bolnicu zatraže početnu procjenu zdravstvenog stanja. Prema Gaßu, savezna vlada pritom računa na osjetne financijske uštede. Reforma uključuje i osnivanje novih hitnih centara te rasterećenje postojećih prijemnih struktura u bolnicama.
Za 2027. Gaß predlaže i udvostručenje dnevne bolničke participacije na 20 eura, što bi, prema njegovoj procjeni, donijelo značajne dodatne prihode zdravstvenim osiguravateljima. Istodobno naglašava važnost jačanja prevencije, primjerice kroz dodatne sportske programe u dječjim vrtićima i školama, više nastave o pravilnoj prehrani te brzu primjenu poreza na šećer, prenosi Fenix Magazin.
Gaß je pritom kritizirao i detaljne propise o broju i strukturi osoblja u bolnicama, istaknuvši da oni nemaju mjerljivu korist za pacijente, a znatno povećavaju troškove sustava.
Predložene mjere već izazivaju rasprave u javnosti, a jasno je da će svaka reforma zdravstvenog sustava morati uskladiti financijsku održivost s dostupnošću i kvalitetom zdravstvene skrbi za građane.
PROČITAJTE JOŠ
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare
Oglas
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare
Oglas
NAJČITANIJE
Oglas
Oglas
Najnovije
Oglas
Oglas